Projekt „RePlast 3D“, kojeg provode Udruga VISOKI JABLANI i Centar UP2DATE iz Zagreba, gradi kapacitete partnerskih udruga za pokretanje društvenog poduzeća za sekundarno zbrinjavanje plastičnog otpada. Osposobljavanje za poslovno upravljanje, reciklažu plastike i proizvodnju filamenta (punjenja) za 3D printere proći će 15 članova i korisnika partnerskih udruga (nezaposlenih osoba s invaliditetom, žena i mladih). Istovremeno, projektom želimo podići razinu javne svijesti o društvenom poduzetništvu kao generatoru održivog gospodarskog i društvenog razvoja te doprinijeti razvoju društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.

Projekt financira Europska unija, iz Europskog socijalnog fonda, putem Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020., u okviru instrumenta „Poticanje društvenog poduzetništva“, u 100% iznosu od 797.112,99 kuna. Provedba je započela 1.6.2017. i traje do 31.5.2018. godine.

Jačanjem ljudskih kapaciteta partnerskih OCD-a za poduzetništvo te ispitivanjem poslovnog okruženja i potrebnih tehničkih kapaciteta za reciklažu plastike i proizvodnju 3D filamenta, stvorit ćemo osnovne preduvjete za pokretanje poslovanja u području sekundarnog zbrinjavanja plastičnog otpada i razvoj novih kvalitetnih i inovativnih proizvoda s kojima planiramo konkurirati na tržištu. Ponovno želimo doprinjeti rješavanju dva najveća društvena izazova: velike i dugotrajne nezaposlenosti teže zapošljivih društvenih skupina te očuvanja okoliša.

Suradnja na kreiranju i provedbi edukacija te savjetovanju tijekom projekta uspostavljena je s timom stručnjaka s Ekonomskog fakulteta u Splitu, u području poslovne ekonomije i upravljanja otpadom; te timom stručnjaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, u području prerade i oporabe plastike. Radi razmjene iskustava, dobrih praksi i tehničke podrške za uspostavljanje testnog pogona i istraživanje mogućnosti reciklaže plastike, suradnja je uspostavljena s nizozemskom tvrtkom Reflow Filament, koja ima pogone za reciklažu plastike i proizvodnju 3D filamenta u Indiji, Tanzaniji i u Nizozemskoj.

Ideja je proizašla iz potrebe sekundarnog zbrinjavanja plastičnog otpada akumuliranog na priobalju Jadrana, koje prijeti velikim onečišÄ‡enjem mora; potrebe za reduciranjem stope nezaposlenosti niže obrazovanih skupina, posebice u manje razvijenim područjima; te potrebe za razvojem novih, tzv. zelenih zanimanja koja su u Hrvatskoj deficitarna.

Alarmantno otkriće istraživanja EU projekta DeFishGear u 7 zemalja Jadransko-jonske regije su komadi mikroplastike u želucima komercijalno važnih riba u Jadranu. Ranije istraživanje zagrebačkog PMF-a otkrilo je plastični otpad u svakoj trećoj glavatoj želvi u Jadranu. Koncentracija otpada na dnu Jadrana meÄ‘u najvišima je u Europi. 80% dolazi iz kopnenih izvora, od oko 4 milijuna ljudi koji žive uz Jadran. Broj se u turističkoj sezoni ušesterostruči. Po procjenama, Mediteranom pluta oko 1000 t plastike. U svijetu se godišnje proizvede oko 300 milijuna t, a očekuje se udvostručenje za 20 godina. Samo 5% se reciklira, 40% završiti na deponijama, a trećina u oceanima i morima.

Industrija plastike i u RH bilježi rast proizvodnje; od 2006. do 2014. s 96.790 t na 158.577 t, za čak 39%. Plastici trebaju stoljeća da se raspadne, a i kada se razgraÄ‘uju, polimeri ispuštaju toksine. Učinkovito korištenje resursa je prioritet hrvatske politike zaštite okoliša; usmjeravanje gospodarskih i društvenih aktivnosti prema zelenom gospodarstvu i „društvu koje reciklira“. No, još uvijek se prema dostupnim podacima oko 69% otpada zbrinjava na deponije, oporabljuje tek 30%, a reciklira 26%. Oporaba komunalnog otpada je tek na 15%. Prednosti recikliranja plastike su u tome što proizvodi trećinu sumpor dioksida, oko 90% manje otpada i oko 250% manje ugljičnog dioksida, a omogućava produžen „životni ciklus” proizvoda, što je ekološki i ekonomski isplativo.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, do 2020. bi RH trebala osigurati pripremu za recikliranje 50% komunalnog te 70% graÄ‘evinskog otpada. Evidentno je potrebno gospodarenje otpadom uskladiti s prioritetima; povećavati udio ponovnog korištenja i recikliranja, što otvara velike mogućnosti za razvoj poduzetništva u sferi cirkularne ekonomije, tzv. zelenih zanimanja, i otvaranje novih radnih mjesta.

Po svim pokazateljima, društveno poduzetništvo jedan je od ključnih načina uključivanja teže zapošljivih skupina graÄ‘ana na tržište rada. Istraživanja takoÄ‘er pokazuju da su zanimanja budućnosti vezana za zaštitu okoliša. Više od 20 milijuna poslova u EU povezano je s okolišem. Podaci Ministarstva zaštite okoliša govore da je cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom moguće udvostručiti broj radnih mjesta u kratkom roku, te da je osobito u sektoru oporabe i recikliranja potrebno razvijati specijalistička znanja u skladu s najmodernijim tehnologijama.