Udruga VISOKI JABLANI  

Tko, što i zašto...

Udruga za rehabilitaciju i edukaciju VISOKI JABLANI je samostalna, dobrovoljna, nestranačka i neprofitna organizacija usmjerena ka stvaranju socijalno osjetljivog, osviještenog i tolerantnog društva jednakih mogućnosti za sve ljude.

Misija udruge je unapređenje kvalitete života te stvaranje uvjeta za osnaživanje, rast i razvoj prvenstveno socijalno osjetljivih društvenih skupina, ali i šire zajednice, kroz zajedničko djelovanje s drugim organizacijama civilnog društva, javnim i gospodarskim sektorom.

Pročitaj više  

Udruga broji 20 članova i članica: entuzijasta i filantropa, ujedno osoba s invaliditetom, roditelja djece s teškoćama u razvoju te stručnjaka različitih profila koji su odlučili udružiti snage kako bi dali svoj doprinos društvenom razvoju, zaštiti ljudskih prava i kreiranju tolerantnog i demokratskog društva jednakih mogućnosti za sve građane i građanke Republike Hrvatske.

Ciljevi Udruge su:

  • Osnaživanje i socijalno uključivanje osjetljivih i marginaliziranih društvenih skupina kao što su: osobe koje su doživjele bilo koji oblik fizičke i/ili psihološke traume, osobe s invaliditetom, osobe stradale od mina, osobe oboljele od teških i rijetkih bolesti, žrtve obiteljskog, seksualnog, uličnog i drugih vrsta nasilja, ovisnici/ce, posebno djeca i mladi te osobe starije životne dobi, kao i obitelji i zajednice koje ih okružuju.
  • Promicanje ravnopravnosti svih osoba, a posebice rodne ravnopravnosti, kroz javno zagovaranje, osnaživanje, edukaciju i zaštitu temeljnih ljudskih prava, te posebice ženskih ljudskih prava.
  • Promicanje temeljnih društvenih vrijednosti: slobode, jednakosti, ravnopravnosti, tolerancije i suživota, mirotvorstva, socijalne pravde, poštivanja temeljnih ljudskih prava, očuvanja prirode i okoliša te vladavine prava.
  • Promicanje i poticanje razvoja civilnog društva, njegove suradnje s javnim i privatnim sektorom, sudjelovanje u procesima donošenja odluka i kreiranju javnih politika, poticanje javnih rasprava i provedba projekata jačanja civilnog društva.
  • Razvoj domaće i međunarodne suradnje s ciljem razmjene iskustava, realizacije zajedničkih projekata, upoznavanja domaće i međunarodne javnosti s problematikom kojom se Udruga bavi.

Zatvori

AKTUALNO: RePlast 3D

Projekt „RePlast 3D“ gradi kapacitete udruge za pokretanje društvenog poduzeća za sekundarno zbrinjavanje plastičnog otpada. Osposobljavanje za poslovno upravljanje, reciklažu plastike i proizvodnju filamenta (punjenja) za 3D printere proći će 15 članova i korisnika (nezaposlenih osoba s invaliditetom, žena i mladih). Projektom želimo doprinijeti razvoju društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj.

Projekt financira Europska unija, iz Europskog socijalnog fonda, putem Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014. – 2020., u okviru instrumenta „Poticanje društvenog poduzetništva“, u ukupnom iznosu 797.112,99 kuna. Provedba je započela 1.6.2017. i traje do 31.5.2018. godine.

Pročitaj više  

Jačanjem ljudskih kapaciteta partnerskih OCD-a za poduzetništvo te ispitivanjem poslovnog okruženja i potrebnih tehničkih kapaciteta za reciklažu plastike i proizvodnju 3D filamenta, stvorit ćemo osnovne preduvjete za pokretanje poslovanja u području sekundarnog zbrinjavanja plastičnog otpada i razvoj novih kvalitetnih i inovativnih proizvoda s kojima planiramo konkurirati na tržištu. Ponovno želimo doprinjeti rješavanju dva najveća društvena izazova: velike i dugotrajne nezaposlenosti teže zapošljivih društvenih skupina te očuvanja okoliša.

Suradnja na kreiranju i provedbi edukacija te savjetovanju tijekom projekta uspostavljena je s timom stručnjaka s Ekonomskog fakulteta u Splitu, u području poslovne ekonomije i upravljanja otpadom; te timom stručnjaka s Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, u području prerade i oporabe plastike. Radi razmjene iskustava, dobrih praksi i tehničke podrške za uspostavljanje testnog pogona i istraživanje mogućnosti reciklaže plastike, suradnja je uspostavljena s nizozemskom tvrtkom Reflow Filament, koja ima pogone za reciklažu plastike i proizvodnju 3D filamenta u Indiji, Tanzaniji i u Nizozemskoj.

Ideja je proizašla iz potrebe sekundarnog zbrinjavanja plastičnog otpada akumuliranog na priobalju Jadrana, koje prijeti velikim onečišćenjem mora; potrebe za reduciranjem stope nezaposlenosti niže obrazovanih skupina, posebice u manje razvijenim područjima; te potrebe za razvojem novih, tzv. zelenih zanimanja koja su u Hrvatskoj deficitarna.

Alarmantno otkriće istraživanja EU projekta DeFishGear u 7 zemalja Jadransko-jonske regije su komadi mikroplastike u želucima komercijalno važnih riba u Jadranu. Ranije istraživanje zagrebačkog PMF-a otkrilo je plastični otpad u svakoj trećoj glavatoj želvi u Jadranu. Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Europi. 80% dolazi iz kopnenih izvora, od oko 4 milijuna ljudi koji žive uz Jadran. Broj se u turističkoj sezoni ušesterostruči. Po procjenama, Mediteranom pluta oko 1000 t plastike. U svijetu se godišnje proizvede oko 300 milijuna t, a očekuje se udvostručenje za 20 godina. Samo 5% se reciklira, 40% završiti na deponijama, a trećina u oceanima i morima.

Industrija plastike i u RH bilježi rast proizvodnje; od 2006. do 2014. s 96.790 t na 158.577 t, za čak 39%. Plastici trebaju stoljeća da se raspadne, a i kada se razgrađuju, polimeri ispuštaju toksine. Učinkovito korištenje resursa je prioritet hrvatske politike zaštite okoliša; usmjeravanje gospodarskih i društvenih aktivnosti prema zelenom gospodarstvu i „društvu koje reciklira“. No, još uvijek se prema dostupnim podacima oko 69% otpada zbrinjava na deponije, oporabljuje tek 30%, a reciklira 26%. Oporaba komunalnog otpada je tek na 15%. Prednosti recikliranja plastike su u tome što proizvodi trećinu sumpor dioksida, oko 90% manje otpada i oko 250% manje ugljičnog dioksida, a omogućava produžen „životni ciklus” proizvoda, što je ekološki i ekonomski isplativo.

Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom, do 2020. bi RH trebala osigurati pripremu za recikliranje 50% komunalnog te 70% građevinskog otpada. Evidentno je potrebno gospodarenje otpadom uskladiti s prioritetima; povećavati udio ponovnog korištenja i recikliranja, što otvara velike mogućnosti za razvoj poduzetništva u sferi cirkularne ekonomije, tzv. zelenih zanimanja, i otvaranje novih radnih mjesta.

Po svim pokazateljima, društveno poduzetništvo jedan je od ključnih načina uključivanja teže zapošljivih skupina građana na tržište rada. Istraživanja također pokazuju da su zanimanja budućnosti vezana za zaštitu okoliša. Više od 20 milijuna poslova u EU povezano je s okolišem. Podaci Ministarstva zaštite okoliša govore da je cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom moguće udvostručiti broj radnih mjesta u kratkom roku, te da je osobito u sektoru oporabe i recikliranja potrebno razvijati specijalistička znanja u skladu s najmodernijim tehnologijama.

Držite nam fige!

Zatvori

ZAVRŠENO: Širenje kulture tolerancije i razumijevanja

U tijeku je provedba projekta „Baš smo cool tako jednaki, a tako različiti!“ koji provodimo drugu godinu za redom, u partnerstvu s Centrom UP2DATE iz Zagreba te u suradnji s osnovnim školama diljem Hrvatske. Ove godine u projektu sudjeluje 6 osnovnih škola iz Istre i zaleđa Dalmacije: OŠ Veruda iz Pule, OŠ Petra Studenca iz Kanfanara, OŠ Svetvinčenat, OŠ Milana Begovića iz Vrlike, OŠ Vladimira Nazora iz Škabrnje te OŠ Kistanje.

Pročitaj više  

Cilj projekta je širenje kulture tolerancije i razumijevanje „drugog i drugačijeg“ među osnovnoškolcima, a osnovna ideja je prevenirati i suzbijati diskriminaciju i vršnjačko nasilje među djecom i mladima kroz senzibiliziranje djece za potrebe, ali prvenstveno za sposobnosti i kapacitete njihovih vršnjaka s poteškoćama u razvoju.

Temeljna aktivnost projekta je provedba interaktivnih edukativnih radionica s učenicima od 1. do 8. razreda. Tijekom školske godine 2016./2017. u radionice će biti uključeno ukupno 1088 učenika i učenica suradničkih osnovnih škola.

Kao pomoćno nastavno sredstvo za ovu neformalnu edukaciju, Udruga Visoki jablani prevela je i publicirala pustolovni dječji roman „Štagalj na jezeru Gun“, američkih autora Johnniea Tuitela i Sharon Lamson, u kojem je glavni junak dječak s cerebralnom paralizom (CP), a koji predstavlja čitavu lepezu vršnjačkih odnosa.

Ovo je prva knjiga u Hrvatskoj koja je, zahvaljujući našim partnerima iz Centra UP2DATE, istovremeno objavljena u standardnom crnom tisku, na Brailleovom pismu i u digitalnom formatu prilagođenom slijepim i slabovidnim osobama te svima onima koji iz različitih razloga ne mogu čitati standardnu tiskanu knjigu.

Ovim dječjim krimićem, koji će djeca obraditi kao izbornu lektiru, a na temelju kojeg su oblikovane interaktivne radionice, ujedno je pokrenuta i nova dječja Biblioteka Visoki jablani za ljudska prava i jednake mogućnosti.

Pilot projekt proveden je tijekom školske godine 2015/2016. u 5 osnovnih škola u Rovinju, Duborvniku i na Lastovu, a njime je obuhvaćeno ukupno 450 učenika i učenica te 68 nastavnika i nastavnica.

Kroz projekt je također formirana Facebook Grupa potpore djeci, roditeljima i školama u borbi s vršnjačkim nasiljem, ":dislike: za nasilje". Pozivamo obitelji učenika, nastavnike, psihologe, pedagoge, defektologe, studente, pripadnike OCD-a i sve druge zainteresirane građane i građanke da se pridruže Grupi, a s ciljem pokretanja javne rasprave i razmjene iskustava vezano za vršnjačko nasilje, načine suzbijanja i prevencije.

Projekt se u školskoj godini 2016/2017. provodi zahvaljujući financijskoj potpori Zaklade „Hrvatska za djecu“ i UNIQA osiguranja.

U školskoj godini 2015/2016. projekt su sufinancirali Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog duštva iz Pule te Grad Dubrovnik.

Zatvori